VIŠE ETAPA Novac ne dobiva jedan krijumčar, nego više njih, budući da je put podijeljen u nekoliko etapa. Imigrante se najprije prevozi do iransko-turske granice, gdje ih preuzima druga osoba, koja ih vodi otprilike do Istanbula. Tamo ih preuzima treći krijumčar

Deset Afganistanaca koji su u četvrtak oko 15 sati "osvanuli" u kamionskoj prikolici, grčkih registracijskih oznaka, u splitskoj luci, svojom su pogreškom završili u Hrvatskoj, mišljenje je većine policijskih službenika koji su radili na tome slučaju. Prema samom priznanju Afganistanaca, njihovo odredište je bila Europska unija, a ne Hrvatska.

Ukrcaj u Grčkoj

No, kako su se u kamionsku prikolicu ukrcali u jednoj od grčkih luka, pod okriljem noći, te kako tijekom plovidbe prema Anconi nisu ni bili svjesni kamo putuju, dolaskom u tu talijansku luku ostali su u prikolici. Na njihovu žalost prikolica je u Anconi prekrcana u trajekt za Split, gdje su i stigli u četvrtak poslijepodne trajektom "Ancona", tvrtke "Blue line".
Hrvatska je kao zemlja zbog svoga zemljopisnog položaja vrlo atraktivno odredište za krijumčare ljudi i za same imigrante budući da se nalazi vrlo blizu Slovenije, koja je članica EU-a i iz koje se najlakše domoći Zapadne Europe.
— Od kada je Slovenija postala članica EU-a, prebjezi najviše ulaze u RH preko Cazinske krajine, koja je najbliža Sloveniji. Putovanje, recimo iz Afganistana do Zapadne Europe, košta oko 5000 američkih dolara. Međutim, taj novac ne dobiva jedan krijumčar, nego više njih, budući da je putovanje podijeljeno u nekoliko etapa. Imigrante se najprije prevozi do iransko-turske granice, gdje ih preuzima druga osoba, koja ih vodi otprilike do Istanbula, a tu ih preuzima treći krijumčar.
On ih najčešće vozi do granice s Bugarskom, odakle preko Srbije ulaze u BiH, najčešće do okolice Sarajeva, i tamo ih preuzima posljednji u nizu krijumčara, koji ih prevozi do ulaska u Hrvatsku. Odatle "skoknu" u Sloveniju, i dalje u Zapadnu Europu. U našu zemlju, naravno, ulaze ilegalnim putevima i tada najčešće bivaju prepušteni sami sebi — govori nam policajac koji je želio ostati anoniman.
Grupe imigranata ponekad znaju biti vrlo velike, tako je primjerice prije nekoliko godina splitska policija u okolici Splita pronašla 30-ak Kurda, koji su također trebali biti prebačeni u Europsku uniju.

"Vraćamo se opet"

— Uhitili smo ih, a oni su se cijelo vrijeme smijali i vrlo dobro se sjećam da su nam neki od njih rekli kako će se opet vratiti u Hrvatsku, jer će opet pokušati prebjeći na Zapad. Kako su nam tada pričali, kod njih novac nije problem, što je vrlo interesantno, budući da dolaze iz siromašnih krajeva i zemalja.
Naime, Kurdi koji već žive u EU-u i imaju redovite izvore prihoda, šalju novac svojim sunarodnjacima u domovini i tako financiraju njihov bijeg na Zapad. Prevozi ih se na razne načine, a najčešće ih se smješta u duplom dnu kamionske prikolice, koja se posebno prepravi za tu namjenu — ističe sugovornik.
Druga ruta ulaza u Hrvatsku je preko Albanije i Crne Gore, no to je ipak rjeđi smjer, jer je to dalji put do EU-a.
— Kad uhitimo imigrante, nad njima se provede policijska obrada i tada bivaju vraćeni u zemlju iz koje su ušli u RH. Ako to nije moguće, odvodi ih se u prihvatilište za strance u Ježevu, pokraj Zagreba, gdje borave do okončanja postupka — zaključuje naš sugovornik.

Do ’obećane zemlje’ u prikolicama i kontejnerima

Luka Ancona, kao najveće putničko odredište na zapadnoj obali Jadrana, nije slučajno bila početna točka neslavnog putovanja desetorice afganistanskih imigranata uhvaćenih u Splitu, jer je tijekom posljednjih 15-ak godina na širem području talijanskoga grada zabilježeno oko 50 tisuća ilegalnih useljenika.
Većina "clandestina", kako ih zovu naši prekomorski susjedi, stigla je u "obećanu zemlju" upravo kroz luku u Anconi, odakle su se neki prebacili u nova europska odredišta, dio ih je vraćen u matične države, a čak 27 tisuća useljenika je ostalo živjeti u Anconi i bližoj okolici. Većinu ilegalaca krajem 90-ih činili su državljani Albanije, Rumunjske i Srbije, i to pretežno s Kosova, dok je tijekom posljednjih godina zabilježen pojačani priljev s područja sjeverne Afrike, Kine, Bangladeša i — Bliskog istoka.
Iako Ancona nije prva linija bojišnice kada je u pitanju istočna talijanska obala, jer neslavni primat po broju ilegalnih useljenika drži Bari, ne treba čuditi broj pristiglih Azijaca, ponajprije zbog trajektnih poveznica s lukama u Grčkoj i Albaniji. Među njima su sve češće Afganistanci, Iračani i Iranci.
Slijepi putnici najčešće bivaju otkriveni prilikom policijsko-carinskih nadzora u luci Ancona u kamionskim prikolicama ili kontejnerima.
Osim šverca ljudi, u Anconi je popularno i krijumčarenje narkoticima, o čemu najbolje govore informacije o 20 kilograma zaplijenjenog heroina na tamošnjim lučkim dokovima tijekom posljednja dva dana.
Najveći dio teretnog i putničkog prometa u Anconi otpada na trajektne linije sa Grčkom, odakle dolazi 190 tisuća kamiona i 320 tisuća automobila te više od milijun putnika. Na drugome mjestu su relacije prema Splitu i Zadru, a slijede pruge prema Albaniji.

Prikolica za solinsku tvrtku